Regularia hem durustipa (pravija)

Džene so kerena lafi ko minoritetengere čhibja

Du som talar ett minoritetsspråk - romska

Te preperea ko nacionalno minoriteti, si tut hako, nesave čhipotende (slučajende), te koristine tiri čhib kana kereja kontakti e arakhibaskere centarea. Drabar (čitin) so ovela ko vavera situacie.

Läs texten på svenska här.

Specialna regulative isi ko nesave thana tari phuv. Ki te ave dži informacie tire regioneske, sigurin tut kaj alusargjan o čačutno regioni ko regioneskoro selektori majupre ki rig.

Kola si nacionalna minoritetia?

O nacionalna minoritetia thaj o Akti vaši nacionalna minoritetia si baši Roma, Jaudie, Sami, Švediakere Fincoja thaj Tornedalcoja.

Te preperea jekheste taro akala minoritetia, si tut hako te kere lafi te čhibjate kana kerea kontakti nesave publik (javno) radžencar (vlastia), sar egzamplo, odola kola si responsabilno (odgovorno) baši sastipe thaj medicinakoro arakhibe.

Tu valjani te alusare preperea li ko nacionalno minoriteti. Na valjani tuke nisavo ulavdo sertifikati.

Kola si odola čhibja?

E nacionalno minoritetengere čhibja si:

  • Finlandakiri
  • I čhib Sami
  • Meankieli
  • Romani
  • Jaudikani

O zakoni važinela sa e manušenge kola kerena lafi ko minoritetengere čhibja ki Švedia, kote thaj te dživdinen ki phuv. Akava zakoni si postrogo ko nesave thana kote so si počesta o čhibja. Akala thana akharena pe administraciakere thana.

Šaj te dikhe akate dživdinea li ko administraciakoro than thaj kola čhibja lafikerena pe ko than kote so tu dživdinea.

Soske si mange odova važno kana valjani mange sastipaskoro arakhibe?

Valjani te šajsare te sikave so mangea thaj ka del pe tuke informacia thaj arka tire čhibjate kobor so šaj. Akava značinela  tiro lafikeribe thaj hramovibe. Tiri čhib si važno thaj dela tuke šajdipe te le than ko tiro sastipaskoro arakhibe. Kana rodea sastipaskoro arakhibe puč si li bukjarno personali kova kerela lafi te čhibjate.

Te nane bukjarno personali so kerela lafi te čhibjate, tu šaj te rode tumači baši tiri sastipaskere arakhibaskiri vizita. Važno si te de ko džanibe e arakhibaskere centareske i data tari vizita baši kana rodea tumači. O tumači pal odova ka del tuke arka te puče pučiba thaj ka iranel (prevodinel) te džovapia e bukjarne personaleske taro sastipaskoro centari.

Sar kerela buti o tumači?

 O arakhibe e tumačea šaj te kerel pe ko pobut čhania (načinia). O tumači šaj te ovel ki rig ja te kerel lafi ko telefoni ja ki video konverzacia (dikhibe).

Turlija čhibja zavisno tar odova kaj dživdinea

E minoritetengere čhibja kola kerena pe lafi šaj te oven turlija zavisno tar odova kaj dživdinea. Tu šaj te rode o sastipaskoro arakhibe te ovel avere regioneste te nane bukjarno personali so kerela lafi te čhibjate kaj so tu dživdinea. Tu šaj hem te rode te resel tuke hramome informacia tire čhibjate. Šaj nekana paše dženeske te familiatar te valjanel informacia.

Nekana, šaj I komuna te del I arka, sastipaskiri arka ja medicinakiri arka, hem ki odoja čhipota ola si odola kola valjani te kontaktirinen tut baši tire pučiba. Šaj te ovel arka baši socialna servisia, sar egzamplo, arakhibe baši phure manuša.

Savo arakhibe del ape e phurenge?

Te dživdinea ko administraciakoro than baši Fincoja, Meankieli ja Sami thaj preperea ko jek tar akala minoritetia, si tu hako ko servisi thaj arakhibe dendo taro bukjarno personali so kerela lafi te čhibjate. O arakhibaskere bukjarne baši phure manuša akale komunende si obligaciasa te sigurinen kaj si bukjarno personali so kerela lafi akale čhibjende.

Ko aver thana tari phuv, si tu hako ko arakhibe baši phure manuša tire čhibjate te si bukjarno personali so kerela lafi te čhibjate. Si tu akava hako te kerea lafi Jaudikane ja Romane.

Te na sijan čalo e arakhibaja

Te na sijan čalo e arakhibaja so dela pe tuke, valjani avgo te kontaktirine e sastipaskere arakhibaskere hirurgia baši tiro rovibe. Rode arka taro tumači thaj dikh te haljove tut e responsabilno (odgovorno) bukjarne personalea ki hirurgia.

Tu šaj thaj te kontaktirine e komitete baši deibe godi (nasijati) e pacientenge ko regioni kote so dživdinea. Te si bukjarno so kerela buti ko tiro kejso (slučaj) so kerela lafi tire čhibjate, šaj te del tuke direktno arka. Vaver čhani, tu šaj te hramone e komiteteske baši deibe godi e pacientenge.

Mangea pobut te džane?

O Sametinget (O Sami Parlamenti) thaj o Länsstyrelsen i Stockholm (Stokholm provinciakiri administracia) si responsabilno (odgovorno) baši čhib Sami thaj o Länsstyrelsen i Stockholm (Stokholm provinciakiri administracia) si responsabilno (odgovorno) vašo vaver minoritetengere čhibja.

Sametinget
Enheten för minoritetsfrågor vid Länsstyrelsen i Stockholms län
Webbplats för de nationella minoriteterna
Lagen om nationella minoriteter och minoritetsspråk

To the top of the page