Eksaminatsi/proba

Mamografia

Mammografi - romska

Mamografia si jekh röntgenoski eksaminatsia (röntgenundersökning) pa kolin (čuča) kusa jekh spetsialno teknika so sikavel barvale patretura kusa zurale detaljura. Kado si jekh anda maj but eksaminatsi so jekh doktori birij te kerel te žanel avri so si e doš khaj e problemi khatar o kolin. Mamografia si vi kodi metoda so kerel pe e normalne kolineske kontroli so sa žuvlia khatar 40 ži khaj 74 berš keren vramasa. Jekh kasavi kontrola bušol screening. Ghindo si te arakhel pe kolinesko cancer ži pun o nasvalipe ušpejisardas te sikavel symptomura.

Läs texten på svenska här.

Kolinesko cancer si o maj normalno canceroski forma maškar e žuvlia. Riziko vazdel pe opre beršenca. Te si kade ke lel pe diagnosa sigo si e manušes bari šansa te šaščol avri khatar o nasvalipe.

Mamografia paša screening – kade nakhel kodo

Či trobuj te keres varisavi preparatcia angla kado.

Bolnitsaki phej dikhel thaj pušel

Jekh röntgenoski phej (röntgensjuksköterska) nakhavel e eksiminatsia. Bolnitsaki phej pušel anglunes vaj si tut varisave komplikatsi khatar o kolin vaj xas medicina so inkrel hormoni.

Pala kodo nandžares tut opral. Bolnitsaki phej dikhel po kolin thaj dikhel vaj si variso so dičol, varisave parujimata, sar eksemplo maj bare pipera (födelsemärken) vaj semno pala operatsia. Kasave parujimata šaj dičon pe patretura pa röntgento thaj šaj te mezij sar cancer tumoro.

Duj vaj trin patretura pe sako čuči

Pala kodo tordžos paša röntgentosko aparato. Bolnitsaki phej žutij tut te šos e čuči pe jekh pal. Jekh kaver pal kikidela tele e čuči tela uni sekundi.

O vast inkresa opre thaj kikidesa o aparato puki e röntgentoski phej lel duj vaj trin patretura. Pala kodo keres sa kade e dujto čučasa.

Intrego eksiminatsia lel maškar 15-30 minutsi, E patretongi buči lel panš ži khaj deš minutsi.

Sar ačardžol pe e mamografia?

Bolnitsaki phej kikidel čiri čuči te kerdžol o patreto maj lašo thaj te žal e radiatsia maj slabo. Kado šaj te dukhal jekh skurto vrama. Pala eksaminatsia ačares tut butivar normalno. Univar šaj te avel jekh tsini dukh so načol sigo.

Atveto pa screening

Butivas si kade ke duj doktora so si independe (oberoende) jekh kaverestar so dikhen perdal e patretura pa mamografia. Kade kerdžol e eksaminatsia maj sekurno.

Atveto pe mamografiake patretura aven tute kere kusa počta tela duj kurke. Puš kana san pe vizita te kames te džanes sar žal e buči kusa atvetura thaj sar e buči ande čiri klinika.

Te si te aves palpale pe vizita (återbesök)

Kana nakhlan jekh screening šaj te avel kade ke si te aves palpale pe jekh dikhipe so dikhel maj but (kompletterande undersökning). Doš khaj kado šaj te avel khaj kodo ke e patretura či sikaven dosta. Atunči šaj te avel dosta kusa neve patretura pe mamografia.

E nevi vizita šaj vi te sikavel ke si parujimata ando kolin so trobuj te lel maj but investigatsia (rodipe).

Te si tut jekh parujipe

Kana kerel pe jekh screening nakhel jekh mamografia sa kade pe sa thana. Te si kade ke e patretura po screening sikavel jekh parujipe, šaj te keres atunči kodol eksaminatsi si trobuj te kerel pe te dikhel pep e vorta kodol parujimata so si tut. Šaj te nakhes jekh individualno nakhipe pa mamografia. Kodo žnačil ke röntgenoski phej (röntgensjuksköterskan) lel maj but patretura thaj anda kaver pozitsi (vinklar). Jekh röntgenosko doktori dikhel perdal kodol patretura tela jokvareste (direkt).

Univar trobuj o doktori te kerel eksaminatsi thaj dikhel perdal kusa ultraljud. Doktori trobuj univar te lel pe jekh cell- vaj morčaki pruba (cell- eller vävnadsprov) khatar čiri čuči kusa jekh suv.

Sa e eksamintasi so trobuj te keres kerel pe tela jokvareste.

Atveto pe eksaminatsi les ande jekh personalno khedipe kusa jekh doktori, khaj avla tut jekh šajipe te pušes pušimata thaj te les maj but informatsia. Kado si te kerdžol sar maj sigo numa si diferentsia pa than thaj than thaj khaj tu trajis. Te kames, šaj te pušes kana san pe jekh doktoritsko vizita.

Phare (gravida) thaj kodol so den thud (ammande)

Vi te san phari thaj des čuči šaj nakhes jekh kolinesko cancer screening kusa mamografi. Šaj te avel maj phares te arakhel vaj te phenel pe ke naj cancer pa mamografiake patretura pa čire čuča ke von vorta tela kodi vrama si parude. Numa e vrama si lungo maškar e eksaminatsi thaj atunči alosaren but te nakhen e eksaminatsi vi kana von si phare vaj den thud šavorenge.

O rediatsia pa mamografia naj nasul e tsine šavoreske thaj naj nasul pe kolinesko thud. Anda kodo šaj te nakhaves screening te les jekh akharipe.

Tu so des thud šaj te zumaves te les avri o thud anda kolin anglunes.

Phare thaj kodol so den thud šaj vi, sar kaver so si akharde, te mangen jekh nevi vrama po screening.

Numa te les sama korkori ke si varisavo parujipe kana san phari vaj des thud teles kontakto kusa o zhutipe. Atunči šaj te keres röntgen po kolin, thaj pala kodo te keres jekh radiatsiaki eksamina (ultraljudsundersökning).

Posetivne thaj negativne buča kusa screening ande mamografia

Mamografia patretura anda screeningen šaj te sikavel avri kolinesko cancer ži pun avile avri varisave sikajimata (symtom). Atunči si o riziko tsino te perdžol o nasvalipe thaj te perij maj but ando stato thaj te mudarel, thaj birij pe te lel pe žutipe so či trobuj te avel baro.

Numa o screening po kolinesko cancer kusa mamografia naj mindik jekh metoda so si 100 procenti čači. Univar či dičol o kolinesko cancer pe patretura. Si vi cancer so barol kade lokhes ke o manuš či ušpeji te kerel manušeske problemo. Anda kodo del pe žutipe pe sa kolinesko cancer sar te avilov nasul o nasvalipe vi kana kade naj. Kodo žnačij ke si manuš so len žutipe so len čačimasa či trobuj.

Socialstyrelsen del rekomedatsia te kerel pe screening pe kolinesko cancer kusa mamografia žuvliange so si ande berš 40 ži khaj 74 berš. Sa e landsting thaj regioner inkren pe pala kadi rekomendatsia.

Maj but pa screening kusa mamografia

Tu les jekh akharipe khere

Khatar o berš khaj perdžos 40 ži khaj perdžos 74 berš les jekh akharipe khere ande jekh vrama maškar 1,5 – 2 berš. Variatsia si khaj trajis thaj sode beršengi san.

Ando akharipe skrij pe khaj e eksaminatsia avla thaj kana si te avel thaj sar te keres kana si tut pušimata vaj te kames te paruves e vrama.

Screeningen si volontarno – naj musaj te keres kodo.

Šaj te keres o screening ande jekh kaver landsting, te kames te keres kade. Atunči si sa kodol konditsi pe tute sar kodol so trajin ande kodo landstinget.

Či les či soske akharimata?

San maškar 40-74 berš, numa či les akharimata, atunči biris te les kontakto kusa jekh mamografiaki klinika vaj vårdcentral thaj te phenes lenge kado.

San opral 74 berš či avesa maj bu takhardi pe kolinesko cancer screening. Kade si ke naj či soske studi so sikavel ke screening del maj lungo traji kodolenge so si opral 74 berš. Te les sama ke si tut parujipe ando kolin musaj korkori te les kontakto doktorontsa.

Si tut garudino identiteto (skyddad identitet)?

Te si tut jekh garudino identieto či les atunči jekh akharipe. Le kontakto kusa mamografiaki klinika pe jekh eksaminatsiaki vrama. Pala eksaminatsia vorbis khaj e klinika te žanes avri o e patretura sikade.

Či kames te akharen tut?

Le kontakto kusa e mamografiaki klinika te lan jekh akharipe thaj či kames te les partsia ande screening thaj či kames maj bu takharimata te aven tute. Butivar mangen tut e bučara atunči te skrin jekh lil khaj skrij ke či kames maj but akharimata.

Te si kade ke paruves o ghindo, atunči feri vorbin thaj phen kem anges te aves pe kolinesko cancer screening te san ande berš 40-74.

Mamografia - te arakhes korkori jekh parujipe

Te si kade ke arakhes korkori jekh parujipe ande čire čuča, kam sikade ke darajves. Butivar si o parujipe bi problemosko. Jekh guzuj ande čuča šaj te avel jekh thulimasko guzuj vaj jekh guzuj pajesa, kado bušol cysta.

Le vi kade o parujipe seriozno, sajek si čire berš. Šaj te avel kolinesko cancer. Na džukar, feri le vrama pe eksaminatsia. Le kontakto kusa jekh vårdcentral, kvinnohälsovården vaj specialne kliniki po kolin (bröstmottagning) so si pe maj bare bolnitsi.

Šaj te rodes žutipe ande savo vårdcentral vaj phuterdo specialistmottagning khaj kames ande intrego them. Si tut vi šajipe te inkres jekh kontakto kusa jekh doktori ando vårdcentralen.

Jekh doktori kerel jekh eksaminatsia pe čire čuča thaj phenel vaj trobuj tut jekh mamografiaki eksaminatsia. Atunči les jekh remiso pe kado.

Mamografiaki eksaminatsia si kerdo pala tutet haj so tu si te dikhes perdal. Doktori po röntgen šaj vi te dikhel perdal kusa ultraljud. Kam trobuj o doktori te lel jekh cell- vaj morčaki pruba (cell- eller vävnadsprov).

Resultato pa kado dikhipe si bi šado khaj čiro doktori so bi šadas o remiso. Kodo doktori si te lel tusa kontakto thaj te vorbij tusa pe jekh khedipe khaj tu les atvetura pe čire pušimata so tut si pa kolinesko cancer vaj pa kaver pušimata so tut si.

Te biris te aves aktivno ande čiro žutipe thaj te les decizi važno si atunči te ačares e informatsia so von tut den. Žutimaske bučara musaj te keren jekh buči so tu ačares. Puš pušimata. Šaj vi te manges te les sa tele skirisardop o lil te biris te ginaves e informatsia korkori kana tut si vrama. Te si kade ke či vorbis švedicka si tut čačipe te les kadi informatsia pe čiri šib sar eksemplo kusa jekh tolmačo so boldel tuke informatsia pe čiri šib. Si tut vi čačipe te les žutipe te si kade ke či šunes vaj či dikhes mišto (hörsel- eller synnedsättning).

Šaj te nakhav eksaminatsia pe mamografia te…

...sim nan žuvliako šon?

Šaj te nakhes eksaminatsia kusa mamografia vi te si tut žuvliako šon.

...si man thule (täta) čuča

Tut šaj e aven thule čuča ande sa čire berš. Phenel pe thule (täta) thaj kodo dičol kana kerel pe jekh mamografiaki eksaminatsia. Te si von thule šaj te kerel pe maj but patretura.

...lav žutipe kusa hormonifår behandling med hormoner?

Uni manuš len hormonako žutipe tela e klimakteria thaj pala klimakteria vaj xan preventivne tabletki karing pharipe – p-piller. Kasavo žutipe kerel ke e čuča keržon maj thule andral. Kado kerel ke maj phares si te dikhel pe perdal e patretura pa mamografia. Važno si te phenel pe te si kade ke xas medicina kusa hormoni.

...sim man implanto ande čuča?

Šaj te nakhen mamografia vi te si tut implanto ande čuča. Naj riziko ke paradžol o implanto khatar mamografia, numa či žal te kikidel pe e čuča zurales sar kodolenge so naj len implanto. Šaj vi te avel maj phares te dikhel pe perdal e patretura. Žaležij savoj o materialo ando implanto.

...si jekh inflamatsia ando kolin?

Te si tut jekh inflamatsia ando kolin šaja te dukhal te kikidel pe khetanes e čuči sar khaj trobuj te kerel pe kana si mamografia. Kana si kade šaj te kerel pe jekh eksaminatsia kusa ultraljud te si pumb thaj sar te kikidel pe avri o pumb. Kana e inflamatsia trobuj te dikhes perdal e mamografia. Kado si vi važno kana san maj phuri.

...sas tut kolinesko cancer?

Šaj, feri ke e rutini si maj kaver po screening, puškhatar o doktori te kames te žanes maj but. Pe maj but thana žas pe jekh specialno doktoritsko kontrola angluno berš pala kodo ke o žutipe agorisajlas. Pala kodo akharen tut pale pe jekh mamografiaki eksaminatsia sako berš, tela deš berš. Pala kodo akharen tut e doktora sa kade sar e kavere žuvlian khaj nas diagnostovano tela kolinesko cancer.

Kana či kerel pe mamografia?

Kolinesko cancer naj normalno žuvlange so si tela 30 berš. Te san zurales terno thaj trobuj te nakhes eksaminatsi šaj ultraljud te del maj lašo atveto. Kodo si došasa ke čučango thulipe si kade thulo ke e patretura tela mamografia avla phares te dikhel pe perdal. Mamografia naj jekh laši metoda kana san terni.

To the top of the page