Covid-19
Om Covid-19 - romskaCovid-19 si anda jekh virusi. E majbut žene so pherdjon covid-19 kerdjon nasvale sar kana šudron. Si manuša so kerdjonpe nadjon nasvale taj trubuj le samalinimo (vård) ando korhazo/išpita.
O nasvalimo covid-19 si anda jekh virusi so si andi grupa coronavirusi.
O nasvalimo si ande bute thanen andi juma. Anda kodo phenelpe kadaleske pandemi.
Alosar regiono maj opral pi rig te les maj but informaciovo so si khote kaj tu san.
Läs texten på svenska här.
Vakcina po covid-19
Si vakcina po covid-19. I vakcina lel sama pe tute ke hodj tena nasvajvas zurales ando covid-19.
Simtomo po covid-19
E majbut žene hatjaren o covid-19 sarkana šudron vadj sar influenza.
E majbut žene sastjon kade pala jekh kurko. De si žene so nasvalej maj lungo vrama.
Khate si e običajne (vanliga) simptomura po covid-19:
- kehegeši
- lazi/gorončki
- dukhal o girtjano
- lim vadj phandadoj o nakh
- parudjol a khanako hatjarimo taj smako
- dukhal o šero
- dukhan e muskuji
- šanglimo lel
- diarevo
- dukhal o per
- phares pihegij
- khinimo.
Unji zurales nasvajven
Unji zurales nasvajven pala jekh kurko. Tuke šaj si phares te pihegis taj hatjares tu nadjon slabo ande tjiro tago (kroppen).
O riziko maj buti so maj phuro/phuri san.
O riziko majbuti tu te san thulo/thuli.
Tut si majbut riziko te san khamni.
Si varisave nasvalimata so keren maj but riziko ke šaj aven maj zurales nasvale.
Tu te hatjares tu nasvales
Importantoj (viktigt) ke hodj tena avel tu kontakto avrenca te hatjares tu nasvales. Kado ker mig či hatjares tu maj feder. E majbut žene či trubuj te muken proba.
Kana taj kaj šaj rodav žutimo?
E majbut žene kas si covid-19 či trubuj te mangen žutori/samalinimo. O nasvalimo sitjol te načol korkori pestar.
Zvonjin/khar po telefono 1177 te trubuj tu žutori ke hodj so te keres. Kodala kon den phendimo si nasvalenge sestri. Von vi šaj žutin tu ke hodj ka te manges žutori, te trubuj.
E nasvalenge sestri vorbin švedicka taj englišicka. Unjivar vi šaj žutin pe avra šiba.
Zvonjin/khar +46 771-11 77 te zvonjis/khares pa telefonos so si les avre themesko numero.
Te si po sigo
Kontaktolin direkt jekh gindimaskocentralo (vårdcentral) vadj žurosko phuterimo (jouröppen mottagning) te si tu jekh vadj majbut problemi:
- Tu sigo kerdjilan maj nasvalo/nasvali.
- Tuke si phares te pihegis vi kana či keres khanči.
Mang žutori pe jekh akuto tena biris te kontaktolis e gindimaskocentralo (vårdcentral) vadj žurosko phuterimo (jouröppna mottagningen).
Kade pherdjolpe o covid-19
Covid-19 pherdjarel majbutivar kana jekh ženo so nasvaloj del čik vadj kehegij. Atunči kerdjolpe cigne čepura (droppar) e virusesa. Tu šaj pherdjos te lesa ande kadala čepura (droppar) ande tute.
E čepura (droppar) vi šaj peren pe avera bajura. Kana reses paše paša kadala bajura šaj žal o virusi ande tu ande. O riziko anda kado si cigno ke hodj šaj nasvajves.
Tut kas si covid-19 šaj pherdjares avera ženen vi tena hatjares tu nasvalo/nasvali.
Tu kaj san phari
Šaj avel nadjon pharo te nasvajves kana san khamni.
Tu so či lan i vakcina si baro riziko ke šaj aves zurales nasvali.
O šavoro šaj rakhadkol maj sigo te kerdjosa nasvali kana perdal san o dopaš khamnimo.
Tuke šaj kerdjol čejsarosa te avesa nasvali ando covid-19.
Vorbin tjira babasa (barnmorska) vadj doktorosa. Von šaj den tu godjidinipe (råd).
E majbut khamne so line i vakcina či kertjonpe zurales nasvale.
Tu so pijaves
Tu šaj pijaves tjire šavores te si tu covid-19.
Tu šaj les godjidinipe (råd) taj žutori po bvc.
Žutori
E majbute ženen či trubuj žutori po covid-19. Si bajura so tu šaj keres te aves maj feder.
Si žene kas trubuj te žutin ando korhazo/išpita. Tu so aves ando korhazo/išpita šaj les eksempel o sirgazo te biris te pihegis majfeder.
Si žene so kerdjon zurales nasvale taj trubuj le o respiratori. Len tele sovjaren. Kadaleske phenen intenzivnosamalinimo/intenzivnogindimo (intensivvård).